Udruženja žrtava traže poništenje registracija stranaka koje u nazivima koriste „Herceg Bosnu“ i ime Vojislava Šešelja

Više udruženja žrtava rata i civilnih žrtava rata u Bosni i Hercegovini zatražilo je od nadležnih institucija hitno preispitivanje i poništenje sudskih odluka kojima su registrovani nazivi političkih stranaka povezani s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih poduhvata.
U zajedničkom obraćanju javnosti, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje „Žena Podrinja“, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Srebrenice, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995 izrazili su duboku zabrinutost zbog sudskih odluka kojima je odobrena registracija, odnosno promjena naziva političkih stranaka koje u svom nazivu koriste termine i imena povezana s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i pravosnažno utvrđenim ratnim zločinima.
Posebno su ukazali na rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu kojim je registrovan naziv „Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne“, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini kojim je izvršen upis promjena kod političke organizacije „Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj“.
Podsjetili na Krivični zakon
Prema njihovom stavu, navedene odluke otvaraju ozbiljna pitanja usklađenosti s temeljnim vrijednostima na kojima počivaju Bosna i Hercegovina, Evropska konvencija o ljudskim pravima, međunarodno humanitarno pravo, kao i obaveza poštivanja pravosnažnih presuda međunarodnih sudova.
Udruženja navode da se naziv „Herceg Bosna“ ne može posmatrati izvan historijskog i pravnog konteksta međunarodnih presuda koje su se bavile djelovanjem političkih i vojnih struktura povezanih s tim projektom. Istovremeno, ističu da korištenje imena Vojislava Šešelja u nazivu političke stranke predstavlja glorifikaciju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, što, kako navode, dodatno vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih porodica.
Podsjećaju i da su izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Izbornog zakona BiH, usvojena zakonska rješenja koja definišu odnos prema presuđenim ratnim zločincima i ratnim zločinima, zbog čega smatraju neprihvatljivim da institucije, direktno ili indirektno, kroz sudsku registraciju daju legitimitet nazivima koji kod velikog broja građana bude sjećanja na genocid, ratne zločine, progone, logore, etničko čišćenje i druga teška kršenja ljudskih prava.
Naglašavaju da mir, pomirenje i izgradnja demokratskog društva ne mogu biti zasnovani na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine niti na političkoj rehabilitaciji projekata koji su bili predmet međunarodnih sudskih postupaka, te da poštivanje žrtava mora predstavljati minimalni civilizacijski standard svakog demokratskog društva.
Poziv nadležnim institucijama
Od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine zatražili su hitnu pravnu analizu spornih sudskih odluka i njihove usklađenosti s Ustavom BiH, međunarodnim pravom i javnim poretkom, pokretanje postupaka za preispitivanje zakonitosti registracija političkih subjekata čiji nazivi sadrže imena pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca ili termine povezane s politikama koje su bile predmet međunarodnih sudskih presuda, kao i utvrđivanje postojanja zakonskih osnova za poništenje ili izmjenu spornih registracija.
Također su pozvali da se osigura da buduće registracije političkih organizacija budu u skladu s principima zaštite ljudskog dostojanstva, prava žrtava i očuvanja mira, te da se razmotri donošenje jasnih zakonskih zabrana glorifikacije ratnih zločinaca kroz nazive političkih organizacija i drugih pravnih subjekata.
"Nećemo dozvoliti relativizaciju"
Udruženja su najavila da će o svojim zahtjevima obavijestiti domaće i međunarodne institucije, uključujući organe Bosne i Hercegovine, organizacije za zaštitu ljudskih prava, predstavnike Evropske unije, Vijeća Evrope, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) te Ured visokog predstavnika (OHR).
„Žrtve ratnih zločina imaju pravo očekivati da institucije Bosne i Hercegovine štite istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, a ne da omogućavaju javnu promociju imena i simbola koji su povezani s najtežim stradanjima u novijoj historiji naše zemlje“, navodi se u saopćenju.
Poručili su i da neće dozvoliti relativizaciju presuđenih ratnih zločina niti političku glorifikaciju njihovih počinilaca, ističući da Bosna i Hercegovina mora ostati društvo zasnovano na vladavini prava, poštivanju sudskih presuda, zaštiti ljudskog dostojanstva i kulturi sjećanja koja uvažava istinu i štiti žrtve.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare